Najstariji predmeti u Zbirci jesu veduta Šibenika i kartografski plan Makarske iz 16. stoljeća, dijelovi Izolara venecijanskog kartografa G. F. Camocija, a potom slijedi Mercatorova karta Slavonije, Hrvatske, Bosne i Dalmacije, izdanje iz 1648. godine.
Kartografija 18. stoljeća zastupljena je s nekoliko karata ali i s dva peljara, rad francuskog kartografa Josepha Ruoxa. Prvi je „RECEUIL DES PRINCIPAUX PLANS DES PORTS ET RADES DE LA MER MEDITERRANEE“ tiskan u Marseilleu 1764. godine, a sadržava 121 list s planovima mediteranskih luka. Drugi nažalost nema prve stranice ni naslova, a tiskan je u Livornu 1795. godine i ima 183 lista s prikazima Splita te drugih jadranskih i mediteranskih luka.
Među kartama iz 19. stoljeća osobito je zanimljiv akvarel „PLANO TOPOGRAFICO DE RAGUSA E SOB- BORGHI COL CIRCONDARIO MARITTIMO DI BRENO E RAGUSA VECCHIA“, koji je podijeljen na dva dijela. U gornjem je dijelu pogled s mora na Dubrovnik i okolna brda, a u donjemu je prikazano cijelo dubrovačko primorje, sve do Cavtata. Akvarel je rad Dubrovčanina M.P. Seuricha (?), a nastao je 1809. godine po naređenju Trogiranina I. D. Garanjina, generalnog upravitelja Dubrovnika i Kotora za vrijeme francuske vladavine.
 Muzej posjeduje i pomorske karte iz 19. stoljeća, koje su tiskane nakon istraživanja talijanskih, francuskih, španjolskih, engleskih i austrijskih pomorskih časnika.
Ipak, najveći dio Zbirke čine pomorske karte i planovi koji su rezultat 144-godišnjeg djelovanja hidrografske službe na istočnoj obali Jadrana, od pulskog Zavoda carske i kraljevske mornarice, preko hidrografskih institucija Kraljevine SHS/Jugoslavije i SFRJ do današnjega Hrvatskog hidrografskog instituta.

Voditeljica zbirke: dr. sc. Danka Radić, muzejska savjetnica

Search

KOLAČIĆI (COOKIES) Pravila o kolačićima