Hrvatski pomorski muzej Split i Muzej općine Jelsa

 

otvaraju izložbu "Sjećanja iz zemlje predaka"

 

12. ožujka (četvrtak) u 18 sati u Hrvatskom pomorskom muzeju Split.

Izložba evocira fragmentiranu povijest najmasovnijeg iseljeničkog vala iz središnjeg dijela otoka Hvara u prekomorske zemlje. Gotovo da nema obitelji na otoku Hvaru koja ne čuva uspomenu na nekog svog pretka koji se krajem 19. ili početkom 20. stoljeća otisnuo u potragu za boljim životom, avanturom ili nekim drugim životnim izazovom.Te su ih rute odvele u daleke zemlje u kojima su stvarali novi život, ponekad u bliskoj vezi s rodbinom koja je iščekivala njihova pisma, a ponekad potpuno odsječeni od obitelji u prilikama i neprilikama koje su ih dočekale u novoj domovini. Njihove su životne povijesti nama nedohvatljive, a opet toliko važne u procesima stvaranja vlastitih identiteta i potrage za njihovim ishodištima. Ostali su nam dragocjeni podatci u otočnim arhivima, pisma ispisana pozdravima prijateljima i rodbini, fotografije koje su majke s radošću i tugom stiskale na grudima i pokoji predmet koji svjedoči o brizi ili povratku naših otočana.

 

Istraživanjem otočnih arhiva, dr. sc. Mladen Domazet prikupio je povijesne dokumente iz kojih se razabiru neka ključna mjesta iseljeničkog procesa: lokalne prilike, mogućnosti i uvjeti putovanja, iseljenička propaganda, savjeti za iseljenike i posljedice koje je ono ostavilo na razvoj otoka. Etnografskim istraživanjem u lokalnoj zajednici, Marija Plenković prikupila je pojedinačne i obiteljske iseljeničke priče kako ih pamte potomci otočnih iseljenika. Prikupljena pisma rodbini, fotografije i još pokoja memorabilija otkrivaju nam duboko osobno iskustvo ponekad višestrukih prelazaka oceana.

 

Intenzivni procesi iseljavanja s otoka započinju zbog urušavanja temeljnih gospodarskih djelatnosti – jedrenjačkog brodarstva, pomorske trgovine i vinogradarstva. Rute kojima će krenuti naši otočani u iseljeništvo doista su raznovrsne. Na samom početku 20. st. obitelj Bunčuga iz Jelse vodi nas na Novi Zeland u potragu za kauri gumom, fosiliziranom smolom istoimenog stabla koja je činila važnu granu novozelandskog gospodarstva. Istovremeno četvero djece Ante i Lukrecije Beritić jedno za drugim prelazi Atlantik i nastanjuju se u Seattleu. Braća i sestra otvaraju obiteljski restoran i bave se ribarstvom koje ih je u povremenim podvizima odvelo do obala Aljaske. Nešto kasnije, 1927. godine Srećko Milta iz Pitava dolazi u Boliviju. Vješt u obradi kamena, isprva radi na izgradnji mostova, a zatim se posvećuje poljoprivredi i postaje pionir modernog vinogradarstva u okolici Santa Cruza. Mladi kipar iz Jelse, Jurko Salamunić, vođen težnjom ka umjetničkom uspjehu odlazi u Washington uz pomoć Ante Tresića Pavičića 1926. godine. Iz njegovih pisama razabiru se brojne poteškoće američkog društva u vrijeme Velike depresije i poteškoće mladog kipara na putu ka umjetničkoj afirmaciji. Osim ovih i drugih životnih priča izložena građa ukazuje na razmjer nebrojenih sudbina onih iseljenika koji su zauvijek napustili zavičaj i izgubili svaki kontakt s rodbinom na otoku. Konačno, izložba sadrži i osvrt na dugoročne posljedice iseljavanja na demografsko stanje. Ovi su procesi ostavili snažan biljeg na razvoj otoka i Dalmacije u cjelini, ali i na kolektivnu memoriju otočnog stanovništva.

Izložba će biti otvorena do 31.kolovoza 2020. godine

Search